Relatoriu Politika 2 – Identidade Religiaun No Konflitu Iha Timor-Leste

October 5, 2009

Relatoriu-Politika-2-Religiuan

Sumariu Executivu

Historia ema Timor fA? hatudu fenomena iha tempu agora kona ba konfrontu entre fiar religiaun neai??i??ebe akontese antes. Legenda/historia neai??i??ebe hahu iha Timor-Leste hatudu katak misionarista Katolika dala uluk tama iha rai ida neai??i??e no koinese liu ho monarkia sukuismu no ikus mai sai modernu nudar nasaun Timor-Leste. Misionarista sira neai??i??ebe lori misaun teologia hodi halaai??i??o evangelizasaun iha rai ida neai??i??e hetan dezafius barak tanba iha tempo neai??i??eba sira hetan kontra-misaun husi fatin balun iha rai ida neai??i??e. Tuir mai bele koko hareai??i??e husi rai seluk iha mundu, Igreja halo procesu integrasaun ka transformasaun social no konservasaun seletivu neai??i??ebe sei hamosu inspirasaun neai??i??ebe hanesan ho metodu seluk neai??i??ebe sei uza agora husi denominasaun religiaun selseluk. Hanesan iha tempu uluk, ema hareai??i??e fiar foun nudar problema ba religiaun neai??i??ebe predominante existe tiha ona iha paiz.

Esperiencia foun liu ba konflitu nomos bazeia ba okupasaun, foka liu ba identifikasaun okupasaun forsa Indonesia iha parte fiar neai??i??ebe diferencia, iha tempo balun, peskiza hatudu katak ema Timor oan mos fA? suporta hodi estabelese fiar balun husi rai selseluk, hanesan instituisaun religiaun Katolika. Igreja Katolika, iha parte balun papel Igreja nia partisipasaun ba kontribui dame no atividade-movimentu resistencia nomos ativu ba hasaAi?? papel profil edukasaun, hariai??i??i no sai ona relasaun profundamente/(secara mendalam) ba iha estrutura social nasaun, status (provokandu privilejiu/memunculkan hak istimewa) neai??i??ebe diak iha nivel komunidade no nasaun.

Ho independencia, norma kultural balun no sistema fiar seluk barak mak tama ona mai Timor, alien de resulta preukupasaun social neai??i??ebe existe lao iha neai??i??e, relasiona ho religiaun foun sira neai??i??ebe tama iha Timor-Leste hodi fo influencia no dada sarani sira neai??i??ebe kleur ona iha sistema fiar Katolika nian neai??i??ebe dominante iha nasaun ida neai??i??e. Agora dadaun, barak liu ba Igreja foun neai??i??ebe existe iha Timor-Leste liga Igreja evanjelica Protestante. Nudar procesu dezenvolvimentu no rekonstrusaun ba paska konflitu iha Timor-Leste kontinua nafatin ba oin, ema Timor barak husu apoiu material nomos espiritual husi organizasaun religiozus. Hahu ho hanoin no esperiencia ida neai??i??e mosu instituisaun balun neai??i??ebe iha influencia makas hanesan konflitu neai??i??ebe bele halo ema hirus no deskonfia ba malu.

Timor-Leste iha tensaun barak kona ba religiaun oin-oin, nuneai??i??e mos asaun husi grupu religiaun foun oin-oin nomos tamba existe estrutura fiar tradisaun. Dala ruma mai husi fiar seluk neai??i??ebe existe kleur iha komunidade no kaben ba malu ho ema Katolika. Fiar original lolos ema Timor hanesan ai???lisan (kultura adat)ai??? nunka fA? an total ba fiar religiaun iha Igreja nudar sarani no fA? ativa nafatin ba papel importante iha vida-moris social, espesifiku liu ba komunidade neai??i??ebe hela iha fatin doai??i??ok. Peskiza hatudu katak kuaze informasaun hotu hatudu katak Igreja foun hahu halo evangelizasaun, dala barak ema ladun fA? importancia ba valor toleransia no fA? dalan ba malu maibe dala barak hatudu kompetisaun ba malu mak ema sente existe iha komunidade, tanba neai??i??e ema balun dada A?n husi Igreja Katolika (nomos komunidade Musulmanu) neai??i??ebe sira iha ona fiar no sai hanesan konsistencia lisaun praktis neai??i??ebe dezenvolve no existe kleur ona.

Iha ona indikasaun positivu servisu hamutuk iha nivel lokal entre grupu religiaun iha Timor-Leste, mudansa neai??i??e bele fA? resulta barak lideransa neai??i??ebe fA?rte no neai??i??e diak ba futuru, ezemplu seluk mak governo ho lideransa religiozus sira halo konkordansia

1atu kontinua nafatin materia religiaun hanesan kurikA?lu obrigatoriu iha procesu aprendezajen iha eskola. Iha paiz neai??i??ebe mak suporta husi nasaun sei limitadu, lideransa Igreja no Masjid bain-bain iha nafatin konsiderasaun no influencia barak ba resolve disputa/problema no decisaun husi komunidade ba halo parte geral. Maske identidade religiaun bele, dala ruma, aumenta tensaun, lideransa religiozus dala barak bele fA? kontribusaun ba estabilidade nomos dezenvolve konsensus iha nivel komunidade. Sira iha papel importante atu liga gerasaun hotu-hotu.

Kontribusaun ba dame neai??i??e, maske hatudu oituan issu neai??i??ebe kontraversial. Problema neai??i??ebe luan, aumenta ho konstituisaun neai??i??ebe garantia ba liberdade sidadaun atu bele hili religiaun. Iha hanoin hodi dudu ekonomia geralmente, liu husi dadus neai??i??ebe substansial. Lolos nudar rekursus husi Igreja foun neai??i??ebe simplesmente existe, no fofoun neai??i??e halo konversaun babain hatudu liu indikasaun ba motivasaun personal.

Au mesmu tempo konflitu entre grupu identidade religiaun hanesan buat foun, maibe laiha tensaun neai??i??ebe bele fA? ameasa ba estabilidade no siguransa komunidade, entre Igreja Katolika nomos Igreja-igreja Protestante foun sira neai??i??ebe foin tama mai iha paiz ida neai??i??e. Iha mos problema iha Igreja popular liu iha Protestante laran. Iha inisiativa atu bele halo reformasaun internal iha grupu religiaun fA? hanoin liu ba abut konflitu nudar preukupasaun no odio vigansa social du que pontu importante husi teologia. Indikasaun neai??i??e kria procesu neai??i??ebe importante hodi halo promosaun ba dialA?gu no fA? prioriedade liu ba programa kolaborasaun social.